preskoči na sadržaj

Umjetnička škola Luke Sorkočevića Dubrovnik

Login
Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
Virtualna knjižnica
Brojač posjeta
Ispis statistike od 11. 12. 2011.

Ukupno: 213872
Ovaj mjesec: 946
Ovaj tjedan: 13
Danas: 13
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Zaštitimo mentalno zdravlje
Autor: Marina Kljunak Čuikin, 30. 3. 2020.

Zaštita     mentalnog       zdravlja   u      kriznim situacijama

Dragi učenici,  ovih dana pred vama je gomila zadataka na koje trebate odgovoriti, a nalazimo se u situaciji u kojoj se ni odrasli ne snalaze baš najbolje. 

Sigurna sam sam da su mnogi od vas zbunjeni i uplašeni.  

U kriznim situacijama kao što je ova u kojoj nastojimo sačuvati tjelesno zdravlje i izbjeći zarazu, nikako ne smijemo zanemariti  mentalno zdravlje koje je neodvojivi dio našeg cjelokupnog zdravlja. Neizvjesnost, ograničeno kretanje, promjene životnih navika i toliko toga novog u ovoj borbi protiv virusa, uzrokuju strah, tjeskobu i nesigurnost kod velikog broja ljudi. To su naši prirodni obrambeni mehanizmi  koji se javljaju u novim i neizvjesnim situacijama kada izgubimo osjećaj kontrole.

Što to za nas znači?

Kriza je, stanje narušene ravnoteže, koje ne treba shvatiti kao poremećaj već kao stanje povećane osjetljivosti i ranjivosti. 

Zbog emocija straha i zbunjenosti, vijesti koje slušamo svakodnevno, čujemo samo selektivno, uglavnom one negativne i skloni smo ih tumačiti kao prijeteće. Panika je socijalna kategorija koja se gotovo neizbježno javlja u situacijama koje su nam nepoznate i neizvjesne. Potreba da ponovno preuzmemo izgubljenu kontrolu nad situacijom, naša ponašanja čini  konfuznim, često naizgled i nerazumnim. Zato tražimo informacije iz svih dostupnih izvora što pojačava strah i pesimizam. 

Nakon krize, vjerojatno ćemo funkcionirati na poboljšanoj razini, upravo zato jer smo tijekom tog vremena stekli neka nova znanja za suočavanja i nošenje s problemima. Kroz krize stječemo i nove socijalne vještine potrebne za daljnji osobni razvoj i socijalnu podršku.

Važno je znati kriza se događa i dobro prilagođenim pojedincima i  sustavni je dio razvoja svakog od nas. Utječe na razvoj  obitelji ali i šire zajednice. 

U sadašnjem vremenu iznimno je važna briga o sebi! 

Pokušajte u sadašnjoj situaciji stvoriti neku rutinu, za sebe i svoju obitelj. Već ste dobili upute kako učiti ali ne zaboravite i na zabavu! Razgovarajte o svojim osjećajima i recite dugima za svoje potrebe, jer ako ih ne kažete jasno, možda će i podrška, koju očekujete, izostati. 

Pokušajte reducirati praćenje dnevnih informacija o zarazi na razumnu mjeru, kako biste napravili odmak i imali vremena i za aktivnosti koje vas vesele. Iznimno su važne za očuvanje mentalnog zdravlja. 

Usmjerite se samo na jasne i službene informacije iz provjerenih izvora. Pridržavajte se uputa, tako štitite od zaraze sebe i vama bliske osobe s kojima ste nužno u kontaktu. 

Fokusirajte se na sadašnjost i optimistične slike za budućnost. Maštanje i kreativnost pomažu, ali treba znati da ovo nije vrijeme za donošenje velikih odluka, pa ih je stoga bolje odgoditi. 

U vremenu krize budite strpljivi i brižni i prema svojim bližnjima. Budite im pri ruci, slušajte ih i pokažite im da poštujete njihove osjećaje, misli i potrebe. Kroz takav odnos prema drugima izgrađujete osobni osjećaj sigurnosti i pripadanja.

Održavajte kontakt sa svojim prijateljima putem interneta ili ih nazovite,   razmjenjujte s njima pozitivne poruke i ne zaboravite na humor 😊.  Naglasak je na povezanosti i emocionalnoj sigurnosti.

Kriza će proći kao što su prošle i sve dosadašnje! 

Podrška koju dajete jedni drugima, važna je u sadašnjem trenutku, ali i dugoročno, za vrijeme koje je pred nama.  Čuvajte se, brinite o sebi,  tako brinete i za druge!

 

Suada Salčić  profesor psihologije

 






[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju